Skip to main content
Studije typiskich padow
Hornjo- a delnjoserbšćina
Nicole Dołowy-Rybińska a Cordula Ratajczakowa na jolka swjedźenju w hornjoserbskej wsy Nuknicy/Nucknitz blisko Budyšina/Bautzen, 13. januara 2018.
Fota z přećelnej dowolnosću Maćij Bulank

Serbja, najmjeńši słowjenski narod (něhdźe 60 000 ludźi), su awtochtona mjeńšina, bydlaca we Łužicy, Němskej. Woni su etnisce a linguistisce dźěleni do Hornjoserbow (něhdźe 15 000 rěčacych) a Delnjoserbow (něhdźe 4 000 rěčacych). Wobě rěči matej dołhi spisownu tradiciju. Mjeztym zo su  w katolskej kónčinje Hornjeje Łužicy  rěč mjez generacijemi dale dali, bě transmisija w ewangelskich regionach Hornjeje a Delnjeje Łužicy přetorhnjena, a dźensa su tam lědma maćernorěčni. W NDRskim času eksistowaše aktiwna rěčna politika, a woni su serbsku rěčnu infrastrukturu etablěrowali. Po politiskim přewróće w Němskej su Serbja rewitalizaciske programy zawjedli, zwjetša kubłanske.

Wo projekće

Wužiwajo multilateralnu metodologiju na zakładźe etnografiskeho a sociolinguistiskeho slědźenja chce  projekt pokazać tuchwilnu oficialnu rěčnu politiku kaž tež tu na bazy. W srjedźišću projekta steja hornjo- a delnoserbšćinu rěčacy. Projekt chce identifikować nastajenje ludźi k rěči a kajku potrjebu woni maja hladajo na eksistowace rewitalizaciske programy a kak woni swoju rěč začuwaja. Studija koncentruje so na prašenje, kajki wliw ma statny politiski system na skutkowanje rěčnych rewitalizaciskich projektow.

Hornjo- a Delnoserbska studija wobswětla poměr mjez politiskim systemom, rewitalizaciskimi pospytami a nastajenjemi ludźi k rěči, ale tež, kak wotewrjeni woni su, mjeńšinowu rěč wobchować.

Wosebite wudaće na serbskej stronje „Serbske dataje namakaće tu: https://easy.dans.knaw.nl/ui/datasets/id/easy-dataset:256500

Jolka je “najwjetši ryzy serbski swjedźeń” kak organizatorjo jón mjenuja.
Iniciěrowany před dwaceći lětami wot amaterskich skupin wabi dźensa  něhdźe 800 wopytarjow.
Fota z přećelnej dowolnosću Maćij Bulank

Hłowni slědźerjo

Cordula Ratajczakowa, dr., kulturna antropologowka, serbska aktiwistka, čłonka wjacorych serbskich towarstwow, kulturna redaktorka Serbskich Nowin. Wona złoži swoje doktorske dźěło na Bremenskej uniwersityće w kooperaciji ze Serbskim institutom, hdźež  wobdźěli so na slědźerskim projekće wo měnjacej so serbskej kónčinje wudobywanja wuhla dla. Wona zajimuje so za změnu a wobchowanje serbskeje identity a rěče kaž tež za serbsko-němski poćah. Wukonjała je   sociolinguistisku studiju wo nastajenju němskich młodostnych k serbšćinje a slědźi wo wukubłanskim systemje Serbskeho gymnazija Budyšin.

Nicole Dolowy-Rybinska, dr., antropologowka a sociolinguistka, profesorka na Instituće slawistiki Pólskeje akademije wědomosćow. Wona zaběra so z wohroženymi rěčemi, jich daledawanjom a rewitalizaciju kaž tež ze zwiskom mjez nałožowanjom mjeńšinoweje rěče a kulturnym wědomjom. Přewjedła je sociolinguistiske a antropologiske slědźenja w Kašubskej (Pólska), Łužicy (Němska), Bretonskej (Francoska) a Waliziskej. Dale je wukonjała přirunanske studije wo rěči a kulturnej praksy  młodeje generacije europskich rěčnych mjeńšin a wo mjeńšinowym rěčnym aktiwizmje. Tuchwilu wona přepytuje, kak sej šulerjo z němskorěčnych swójbow rěčne a kulturne kompetency na Serbskim gymnaziju Budyšin zdobywaja.


Support the Folklife Festival, Smithsonian Folkways Recordings, Cultural Vitality Program, educational outreach, and more.

.